Hrvatska 21. oktobra 2026. pokreće jesensku oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće, a iz aviona će biti izbačeno više od milion posebnih mamaca koje građani ne smiju dirati golim rukama. Riječ je o koordiniranoj preventivnoj akciji koja se provodi na području cijele kontinentalne Hrvatske, dok su jadranski otoci izuzeti iz ovogodišnjeg programa polaganja mamaca.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je raspored letačkih aktivnosti i upozorilo stanovnike da budu oprezni ako u prirodi, na rubu šume ili čak u blizini kuća ugledaju tamnosmeđe mamce nalik manjim kolačićima. Iako izgledom mogu djelovati bezazleno, oni nose vakcinu namijenjenu divljim mesojedima i dio su dugogodišnjeg programa kojim se održava status zemlje slobodne od bjesnoće.
Akcija nije nova, ali se svake godine provodi uz precizno definisan plan i nadzor stručnih službi. Jesenska kampanja, koja počinje iz Vinkovaca, dio je rutine kojom se pokušava spriječiti ponovna cirkulacija virusa u populaciji lisica, ali i smanjiti rizik za domaće životinje i ljude. Upravo zato nadležni ponavljaju da je najvažnije znati kako reagovati ako mamac bude pronađen na zemlji ili u dvorištu.
Raspored leta i područja na kojima se provodi kampanja
Prema službenoj najavi, jesenska vakcinacija počinje 21. oktobra, kada će avioni polijetati s aerodroma Vinkovci-Sopot. Taj prvi dio operacije trajat će do 24. oktobra, nakon čega se aktivnosti sele na područje Varaždina, gdje je planirano polijetanje od 24. do 26. oktobra. Slijedi faza s Krka, od 26. do 29. oktobra, a završnica je predviđena s Brača, od 29. do 31. oktobra.
Ministarstvo je naglasilo da raspored zavisi od vremenskih prilika i uvjeta potrebnih za sigurno izvođenje letova, pa se pojedini termini mogu prilagoditi operativnim okolnostima. Važno je i pojašnjenje koje je u najavi izričito navedeno: činjenica da avioni koriste aerodrome na Krku i Braču ne znači da se mamci raspoređuju po tim otocima. Akcija obuhvata kontinentalni dio Hrvatske, dok su otoci izuzeti iz ovogodišnjeg programa polaganja mamaca.
Ovakva organizacija pokazuje koliko je precizna logistika važna u programu koji traje godinama. Letovi se planiraju tako da pokriju ciljana područja, a raspored nije tek administrativni detalj nego ključni dio javnozdravstvenog i veterinarskog nadzora. Građani zato mogu očekivati da će tokom tih dana ponekad vidjeti avione koji nadlijeću određene zone na manjim visinama, kao i mamce na tlu.
Program podržava i Evropska komisija, a sufinansiranje sadašnjeg programa predviđeno je do 2027. godine. To je važan okvir jer pokazuje da se ne radi o jednokratnoj intervenciji, nego o dugoročnom sistemu prevencije koji je dio šire evropske prakse suzbijanja bolesti divljih životinja. Hrvatska oralnu vakcinaciju lisica provodi od 2011. godine, i to dva puta godišnje.
Jesenska kampanja ima posebnu svrhu: provodi se prije sezone parenja, kako bi se zaštita obuhvatila u periodu kada su lisice posebno aktivne. Proljetna kampanja, s druge strane, ima zadatak da obuhvati i podmladak. Takav ritam omogućava da se zaštita ne prekida i da se populacija divljih mesojeda što šire obuhvati vakcinom.
Kako izgledaju mamci i zašto su važni za nadzor bolesti
Mamci koji se izbacuju iz aviona tamnosmeđe su boje i mogu podsjećati na manje kolačiće. Njihova uloga je da privuku lisice i druge divlje mesojede, a unutar svakog mamca nalazi se plastično-aluminijska kapsula s tečnom vakcinom Rabadrop. Ta vakcina sadrži oslabljeni virus bjesnoće soja SAD Clone, a mehanizam djelovanja osmišljen je tako da se zaštita uspostavi kada životinja zagrize mamac.
Kada lisica zagrize mamac, kapsula puca i vakcina dolazi u kontakt sa sluznicom usta, čime počinje stvaranje imunološke zaštite. Uz vakcinu, mamci sadrže i tetraciklin, marker koji se kasnije može prepoznati u zubima životinja. Na taj način stručnjaci mogu provjeriti jesu li lisice zaista konzumirale mamce, što je važno za procjenu uspješnosti kampanje i planiranje narednih koraka.
Zbog takve konstrukcije mamci nisu namijenjeni ljudima, niti su igračka ili predmet koji se treba nositi kući. Njihova namjena je strogo biološka i veterinarska: osigurati da divlje životinje, prvenstveno lisice, dođu u kontakt s vakcinom na način koji je siguran za široku prirodnu sredinu. To je posebno važno u područjima gdje je nadzor nad divljim životinjama teži, a rizik od širenja bolesti veći.
Bjesnoća je virusna bolest koja može pogoditi i divlje i domaće životinje, ali i ljude. Virus se najčešće prenosi putem pljuvačke zaražene životinje, naročito ugrizom, a bez pravovremene zaštite nakon izlaganja bolest može imati smrtonosne posljedice nakon pojave kliničkih simptoma. Upravo zato preventivni programi poput ovog imaju značaj koji nadilazi veterinarstvo i direktno ulaze u područje javnog zdravlja.
Šta građani trebaju učiniti ako pronađu mamac
Ministarstvo je posebno upozorilo građane da mamce ne diraju bez potrebe i da ih ne premještaju ako se nalaze u šumi, na livadi ili u drugom prirodnom području. U takvom slučaju najbolje je ostaviti ih na mjestu gdje su pronađeni, jer su namijenjeni upravo divljim životinjama. Nije preporučeno uzimati ih kao suvenir niti ih nositi kući.
Ako mamac završi u dvorištu porodične kuće, na dječijem igralištu ili na drugoj javnoj površini, može se premjestiti u obližnji grm ili na rub šume, ali samo uz zaštitne rukavice i bez direktnog dodira kože s mamcem. Posebnu pažnju treba obratiti na one kod kojih je vanjski omotač oštećen.
Ako je kapsula probijena i tečnost curi, mamac više nije djelotvoran za vakcinaciju, pa ga treba staviti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru radi pravilnog uklanjanja.
Nadležne službe ističu i da mamci nisu opasni za kućne ljubimce, ali nisu namijenjeni njihovoj vakcinaciji. Pas ili mačka koji pronađu ili pojedu mamac ne smatraju se zaštićenima od bjesnoće, pa vlasnici i dalje moraju poštovati redovnu veterinarsku vakcinaciju i savjete veterinara. Tokom provođenja akcije dobro je dodatno paziti na pse prilikom šetnje, posebno na područjima gdje bi mogli naići na mamce.
Iako Hrvatska ima status zemlje slobodne od bjesnoće, nadležne službe upozoravaju da ugrize i ogrebotine životinja nikada ne treba zanemarivati. Ako osobu ugrize ili ogrebe pas, mačka, lisica ili druga životinja, ranu treba odmah temeljito oprati velikom količinom tekuće vode i sapuna. Nakon toga potrebno je što prije potražiti medicinsku pomoć kako bi ljekar procijenio postoji li potreba za dodatnim mjerama zaštite, uključujući zaštitu od bjesnoće i drugih infekcija.
Pravovremena reakcija je presudna jer se postekspozicijska zaštita protiv bjesnoće mora započeti prije razvoja simptoma bolesti. Upravo u tome i leži smisao cijelog programa: da se bolest drži pod kontrolom prije nego što postane stvaran rizik za ljude i životinje. Građani koji tokom jesenske kampanje primijete avione iznad određenih područja ili mamce na zemlji mogu biti sigurni da je riječ o unaprijed planiranoj preventivnoj aktivnosti.
Za dodatne informacije građani se mogu obratiti Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane ili pratiti službene objave Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. U praksi, najvažnije je prepoznati tamnosmeđi mamac, znati da nije za ljudsku upotrebu i postupiti pažljivo kako bi posao stručnjaka ostao neometan, a zaštita lisica i dalje učinkovita.
