Zašto bi skraćena radna sedmica mogla biti ključ zdravijeg života nakon 40?
Nova istraživanja pokazuju kako bi ljudi stariji od 40 godina trebali razmotriti kraću radnu sedmicu. Prema rezultatima nedavne studije, osobe u srednjim godinama postižu najbolje kognitivne rezultate radeći najviše tri dana sedmično, odnosno oko 25 radnih sati.
Studija objavljena u časopisu Melbourne Institute Worker Paper analizirala je podatke više od 6500 ljudi (3000 muškaraca i 3500 žena) u Australiji. Cilj istraživanja bio je utvrditi kako radno vrijeme utječe na mentalne sposobnosti i kognitivne funkcije u srednjoj i starijoj životnoj dobi.
Kako radno vrijeme utječe na kognitivne sposobnosti?
Istraživači su sudionike podvrgli različitim kognitivnim testovima koji su uključivali glasno čitanje riječi, recitiranje brojeva, pamćenje te zadatke koji zahtijevaju apstraktno i izvršno razmišljanje.
Rezultati su bili iznenađujući – osobe koje su radile oko 25 sati sedmično pokazale su najbolje rezultate u svim testovima. Suprotno tome, osobe koje su radile 55 ili više sati sedmično imale su čak lošije rezultate od nezaposlenih osoba.
„Naši rezultati jasno pokazuju kako predugo radno vrijeme negativno utječe na kognitivne sposobnosti sredovječnih osoba zbog povećanog umora i stresa“, istaknuo je profesor Colin McKenzie sa Univerziteta Keio, jedan od autora studije.
Rad kao „dvosjekli mač“
Profesor McKenzie rad opisuje kao „dvosjekli mač“. Dok rad može pozitivno stimulirati aktivnost mozga i mentalne sposobnosti, predugo radno vrijeme uzrokuje stres i umor, što dovodi do pada kognitivnih funkcija.
Važno je naglasiti da rad s punim radnim vremenom (oko 40 sati sedmično) i dalje bolje utječe na mentalne sposobnosti od potpune nezaposlenosti, ali ne donosi dodatne pozitivne efekte koje ima rad od 25 sati sedmično.
„Za ljude iznad 40 godina, optimalno radno vrijeme iznosi oko 25 sati sedmično. Sve više od toga može imati negativan utjecaj na zdravlje mozga i kognitivne funkcije“, naglašava McKenzie.
Zašto bi vlade trebale razmotriti kraću radnu sedmicu?
Zbog stalnog produžavanja radnog vijeka i podizanja dobi za penziju, sve više ljudi radi puno radno vrijeme do kasnijih životnih faza. Stručnjaci tvrde kako bi ova praksa mogla biti štetna kako za zaposlenike tako i za poslodavce.
Naime, pretjerano radno opterećenje nakon 40. godine života može smanjiti produktivnost, povećati rizik od bolesti povezanih sa stresom, te negativno utjecati na ukupnu kvalitetu života.
„Zemlje širom svijeta trebale bi preispitati svoju politiku radnog vremena za starije zaposlenike. Skraćivanje radne sedmice moglo bi pomoći u održavanju mentalnog zdravlja i produktivnosti starijih radnika“, sugerira studija.
Kako prilagoditi radne uvjete za bolje zdravlje?
Iako specifični razlozi zašto rad više od 25-30 sati sedmično negativno utječe na mozak nisu još potpuno jasni, jasno je da umor i stres igraju ključnu ulogu. Zemlje poput Švedske i Finske već eksperimentišu s kraćim radnim sedmicama, pokazujući pozitivne rezultate na produktivnost, zdravlje zaposlenika i opće zadovoljstvo radom.
Poslodavci bi mogli razmotriti sljedeće mjere:
-
Uvođenje fleksibilnijeg radnog vremena za zaposlenike preko 40 godina
-
Ograničavanje radnog vremena na maksimalno 25-30 sati sedmično
-
Promociju ravnoteže između poslovnog i privatnog života
Zaključak: Vrijeme je za promjene
Studija jasno pokazuje kako bi ljudi iznad 40 godina mogli značajno profitirati od kraćeg radnog vremena. Vlade i poslodavci trebaju uzeti ove rezultate u obzir pri donošenju politika radnog vremena i zakonskog regulisanja dobi za odlazak u penziju.
Prilagođavanje radnog vremena može pomoći zaposlenima da ostanu mentalno zdravi, produktivni i zadovoljni na poslu duže vremena, što je važno ne samo za njih već i za cjelokupno društvo.
