Paradajz je jedno od najomiljenijih povrća koje uzgajaju baštovani širom svijeta, ali uprkos njegovoj popularnosti, mnogi se često susreću s problemom da plodovi budu sitni, bez dovoljno ukusa ili slabog kvaliteta. Da bi se postigao rezultat u vidu krupnih, sočnih i aromatičnih plodova, nije dovoljno samo pravilno njegovati samu biljku, već je ključno i razmotriti koje biljke saditi u njenoj blizini. Kombinovanjem pravih biljaka, moguće je poboljšati rast paradajza, ojačati ga protiv bolesti i štetočina, te unaprijediti ukus njegovih plodova.
Praksa poznata kao “prijateljska sadnja” podrazumijeva planiranje sadnje biljaka koje međusobno pozitivno utiču jedna na drugu. Neke vrste mogu odbijati štetne insekte, druge obogaćuju zemlju korisnim hranljivim materijama, dok treće stvaraju prirodnu zaštitu od prejakog sunca ili vjetra. Za paradajz, ovakve kombinacije imaju višestruke koristi, a određene biljke su se pokazale kao izuzetni saveznici.
- Prva na toj listi je bosiljak, koji već dugo uživa reputaciju najboljeg pratioca paradajza. Njegov miris djeluje kao prirodni repelent protiv štetočina poput bijelih mušica i muva, a osim zaštite, mnogi iskusni baštovani vjeruju da bosiljak utiče i na poboljšanje ukusa paradajza, čineći ga slađim i aromatičnijim. Sadnjom bosiljka pored paradajza istovremeno se postiže zaštita i dodatno oplemenjivanje ukusa.
Luk i beli luk su takođe izuzetno korisni saveznici. Njihov snažan miris odbija mnoge štetočine, uključujući i nematode, koje često napadaju korijen paradajza. Osim toga, ove biljke pomažu u smanjenju rizika od gljivičnih oboljenja, čime se prirodno čuva zdravlje čitave gredice. Njihovo prisustvo stvara okruženje koje odvraća štetne organizme, a istovremeno pruža vrijedne namirnice za kuhinju.
Još jedan odličan izbor je mrkva. Njeni duboki korijeni rahle zemlju, omogućavajući bolju cirkulaciju vazduha i vode u tlu. Osim toga, mrkva i paradajz ne konkuriraju za hranljive materije u zemlji, pa uspijevaju zajedno bez problema. Na taj način obje biljke napreduju, a baštovan dobija dva korisna povrća s iste površine.
- Peršun je još jedan saveznik paradajza. On privlači korisne insekte poput bubamara i osa, koje se hrane štetočinama i na taj način štite paradajz od napada. Njegovo prisustvo u bašti može poboljšati kvalitet zemljišta i doprinosi jačanju aromatičnih osobina plodova paradajza. Redovno zalivanje i njega peršuna dodatno povećavaju koristi ove kombinacije.
Iako zvuči neobično, kopriva je takođe korisna biljka za sadnju pored paradajza. Ona prirodno obogaćuje zemlju dušikom, koji je važan za bujan rast biljaka. Osim toga, kopriva se često koristi za pripremu prirodnih đubriva i sredstava za zaštitu biljaka, pa njen uzgoj u blizini paradajza može višestruko koristiti.
S druge strane, postoje i biljke koje nikako ne treba saditi pored paradajza jer mogu negativno uticati na njegov rast i zdravlje. Krompir je jedna od takvih biljaka jer dijeli s paradajzom iste bolesti, pa se patogeni lako prenose sa jedne biljke na drugu. Takođe, kupusnjače poput kupusa, kelja i karfiola mogu usporiti rast paradajza, pa je njihovu blizinu najbolje izbjegavati.
Osim pravilnog izbora biljaka pratilaca, ne treba zaboraviti ni na osnovne principe uzgoja. Kvalitetna i dobro rahla zemlja, redovno zalivanje i dodavanje organskog komposta ili stajnjaka mogu značajno unaprijediti rast i ukus plodova. Uklanjanjem donjih listova biljke poboljšava se cirkulacija vazduha i smanjuje mogućnost pojave bolesti.
U konačnici, za uzgoj zdravog, krupnog i sočnog paradajza, potrebno je kombinovati znanje o njegovoj njezi s pažljivim planiranjem sadnje. Biljke poput bosiljka, luka, belog luka, mrkve, peršuna i koprive pomoći će paradajzu da se razvije u svom punom potencijalu. Sa malo truda i dobre organizacije, vaša bašta može postati oaza zdravih i ukusnih plodova koji će oplemeniti svaki obrok.
