Iako se svakodnevno bavimo brojnim aktivnostima, često zanemarujemo potencijalne dugoročne učinke naših navika na naše zdravlje. Jedna takva navika, koja je za mnoge pojedince postala gotovo rutina, jest gledanje televizije. Iako se ova praksa obično povezuje s opuštanjem i užitkom nakon dana punog izazova, može značajno naštetiti našem mentalnom blagostanju, čak i ako negativne posljedice nisu odmah vidljive.
Koji su mogući štetni učinci gledanja televizije na mozak?Brojni pojedinci posvećuju značajnu količinu vremena gledanju televizije, bilo da se radi o uživanju u omiljenim serijama, filmovima ili jednostavno opuštanju uz razne sadržaje prikazane na ekranu. Iako ova aktivnost može pružiti osjećaj opuštenosti, trajno bavljenje ovim pasivnim oblikom zabave može s vremenom dovesti do štetnih učinaka na naše zdravlje. Konkretno, rezultati nedavne studije pokazuju da je dugotrajno gledanje televizije povezano s povećanim rizikom od teških zdravstvenih stanja, uključujući demenciju, Parkinsonovu bolest i moždani udar.
Istraživanje koje otkriva zabrinjavajuće nalazeZnačajna studija objavljena u Journal of the American Medical Directors Association istraživala je odnos između vremena provedenog pred ekranom i kognitivnog zdravlja među sredovječnim i starijim odraslim osobama. Ovo istraživanje je obuhvatilo više od 400.000 sudionika iz Velike Britanije, prosječne dobi od 55,8 godina. Nalazi su otkrili zabrinjavajuće korelacije između dugotrajnog gledanja televizije i raznih zdravstvenih problema.Istraživanja pokazuju da petosatno gledanje televizije dnevno povećava vjerojatnost razvoja teških zdravstvenih stanja, uključujući demenciju, Parkinsonovu bolest i moždani udar.Podaci koji se odnose na istraživanje.
Istraživanje koje su proveli istraživači s Tianjin Medical University u Kini obuhvatilo je ukupno 407.792 osobe u dobi od 37 do 73 godine. Alarmantno je da je u ovoj kohorti 40 000 osoba bilo podvrgnuto skeniranju mozga. Tijekom 13-godišnjeg razdoblja praćenja, studija je identificirala 5227 sudionika koji su razvili demenciju, 6822 koji su doživjeli moždani udar i 2308 koji su patili od Parkinsonove bolesti.Većina sudionika (61%) posvećuje između jedan i četiri sata dnevno vremenu ispred ekrana, s prosječno 2,7 sati dnevno gledajući televiziju i 1,1 sat dnevno koristeći računaloPovećanje vjerojatnosti razvoja demencije i raznih drugih bolesti.
Posebno intrigantan nalaz iz ove studije pokazuje da se osobe koje tri do pet sati dnevno posvete gledanju televizije suočavaju s 15% većim rizikom od razvoja demencije u usporedbi s onima koji su uz ekrane manje od jednog sata dnevno. Međutim, rezultati koji najviše zabrinjavaju odnose se na one koji gledaju televiziju više od pet sati dnevno; ova skupina pokazuje 44% veći rizik od demencije, 12% povećan rizik od moždanog udara i 28% povećan rizik od Parkinsonove bolesti.Dokazi jasno pokazuju da produljena izloženost televiziji i sjedilački način života mogu rezultirati trajnim štetnim učincima na kognitivno zdravlje.
Koji čimbenici doprinose štetnim učincima na mozak?Iako svi čimbenici nisu u potpunosti shvaćeni, brojne teorije nastoje razjasniti razloge koji stoje iza negativnog utjecaja gledanja televizije na zdravlje. Često citirana teorija sugerira da sjedilački način života, karakteriziran produljenim razdobljima gledanja televizije, može rezultirati kroničnom upalom u tijelu, smanjenim dotokom krvi u mozak i neadekvatnom cirkulacijom. Takve promjene mogle bi povećati rizik od neurodegenerativnih poremećaja, poput demencije i Parkinsonove bolesti. Značajni zdravstveni rizici povezani sa smanjenom tjelesnom aktivnošću i produljenom nepokretnošću su značajni, čak i bez izravne štete od samog ekrana.
Poduzmite nešto i skratite vrijeme ispred ekrana.Iako mnogi pojedinci možda ne razmišljaju o tome tijekom uživanja u omiljenim televizijskim programima, ključno je prepoznati da pretjerano gledanje televizije može imati značajan utjecaj na zdravlje mozga. Kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, bitno je pronaći ravnotežu između opuštanja uz televiziju i bavljenja tjelesnim aktivnostima.
Umjesto da duže vrijeme provodite pred ekranom, razmislite o sudjelovanju u fizičkim aktivnostima kao što su hodanje, trčanje, vježbanje ili bavljenje hobijima koji stimuliraju i tijelo i um. Izbjegavajte dopustiti da uobičajeno pretjerano gledanje televizije negativno utječe na vaše zdravlje. Nastojte smanjiti vrijeme provedeno ispred ekrana i posvetiti više sati tjelesnoj aktivnosti i mentalnom angažmanu. Ovaj pristup ne samo da će poboljšati zdravlje mozga, već će također pridonijeti općem blagostanju i zdravijem načinu života.
Širite ove informacije među svojim prijateljima i članovima obitelji. Čineći to, pomoći ćete drugima da prepoznaju važnost vođenja računa o svojim navikama i provedbe manjih prilagodbe koje s vremenom mogu donijeti značajne zdravstvene prednosti.
