Intenziviranje konsultacija: Visoki predstavnik Christian Schmidt i budućnost Bosne i Hercegovine
Visoki predstavnik Christian Schmidt postavlja temelje za ključne odluke koje bi mogle značajno utjecati na političku scenu u Bosni i Hercegovini. Njegove konsultacije u vezi s mogućim sankcioniranjem Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao i članova njegove stranke i podržavajućih stranaka, postale su sve intenzivnije. Ove aktivnosti dolaze usred rastuće zabrinutosti zbog destabilizacije koju Dodik i njegovi saveznici mogu prouzrokovati, te su mnogi analitičari uočili kako je Schmidtova uloga postala ključna u smanjenju tenzija u regionu.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, Schmidt se redovno sastaje sa svojim savjetnicima, kao i sa šefovima odjela u Uredu visokog predstavnika. Njegova aktivnost je usmjerena prema razmatranju svih mogućih opcija, a takođe traži od svojih saradnika da pripreme prijedloge za buduće odluke. Ove informacije dolaze iz izvora visoke diplomatije u Sarajevu koji su istakli da Schmidt ne ostavlja ništa prepušteno slučaju. Osim toga, njegov tim vrednuje rizike koji bi mogli proizaći iz svake od predloženih mjera, kao i moguće reakcije Dodika i njegovih pristalica.
Politika bez SNSD-a: Moguće smjernice
Izvori bliski Schmidtovom kabinetu tvrde da je on predstavnicima Trojke, koalicije stranaka koje se protive SNSD-u, obećao podršku u formiranju nove političke većine. Ova nova većina bi trebala biti uspostavljena bez prisustva SNSD-a, što dodatno komplicira političku situaciju u zemlji. S obzirom na trenutne okolnosti, niko ne može sa sigurnošću reći kada bi mogla biti donesena konačna odluka, ali se stvara dojam da će Schmidt iskoristiti svoja ovlaštenja prema Bonskim ovlastima. Ove ovlasti su mu date nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a smatra se da će ih iskoristiti u cilju očuvanja mira i stabilnosti.
Očekuje se da će Schmidt, osim formalnih dijaloga sa političarima, poduzeti i konkretne mjere kako bi uveo red na političkoj sceni. Njegova izjava da “nije Miroslav Lajčak” jasno ukazuje na namjeru da ne bude pod utjecajem stranih pritisaka, već da odlučuje prema vlastitim kriterijima i potrebama Bosne i Hercegovine. Ova izjava je izazvala različite reakcije među političarima; neki je vide kao znak odlučnosti, dok je drugi kritikuju kao potencijalno disregarding postojećih političkih struktura.
Opcije koje se razmatraju: Ključne mjere
Analizirajući sve dosadašnje razgovore Schmidtovih saradnika, može se primijetiti nekoliko ključnih opcija koje su na stolu:
- Zabrana djelovanja SNSD-a i zabrana političkog angažmana Milorada Dodika. Ova mjera se smatra drastičnom, ali mnogi smatraju da je potrebna za očuvanje demokratskih principa.
- Zabrana političkog djelovanja svim osobama sa “crne liste” SAD, Velike Britanije, Njemačke i Austrije. Ova lista uključuje političare koji su za svoje postupke dobili međunarodnu osudu.
- Blokada svih računa SNSD-a, Ujedinjene Srpske i drugih manjih stranaka koje čine koalicionu vlast u entitetu Republika Srpska. Ova mjera bi dodatno oslabjela kapacitete tih stranaka za političko djelovanje.
- Nametanje odluka koje prođu Predstavnički dom, uz obavezni glas “za” barem jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda. Ova opcija bi mogla spriječiti blokade koje često nastaju zbog etničkih podjela.
- Nametanje odluka kojima bi se donijeli zakoni i odluke koje blokira tri ili više delegata iz svakog konstitutivnog naroda, 60 dana nakon prve blokade. Ovim bi se omogućilo donošenje važnih odluka čak i kada dođe do političke paralize.
Ove opcije se razmatraju već više od dva mjeseca, a svaka od njih nosi svoje rizike i izazove. Stručnjaci upozoravaju da bi nagla i nepromišljena primjena ovih mjera mogla dodatno pogoršati situaciju i dovesti do novih sukoba. Uz to, važnu ulogu igra i javno mnijenje koje je izrazito polarizovano u BiH.
Schmidtovo upozorenje i međunarodna podrška
U međuvremenu, Schmidt se pripremao za svoje intervencije, javno upozoravajući na suprotstavljene aktivnosti Dodika i njegovih koalicionih partnera prema Dejtonskom sporazumu. Ovaj stav dijele i zvanični Washington, Brisel, London, Ankara, pa čak i Pariz, a njihova podrška može igrati ključnu ulogu u Schmidtovim budućim odlukama. Međunarodna zajednica, nakon dugog perioda nesigurnosti, izgleda da je ponovo ujedinjena u stavu prema Bosni i Hercegovini, što su neki analitičari ocijenili kao pozitivan korak.
Jedno od ključnih pitanja ostaje koliko su političari iz tih zemalja spremni stati iza Schmidta. Njegova odlučnost da ponekad “gurne prst u oko” protivnicima može rezultirati dodatnom tenzijom, ali i jačanjem njegove pozicije. Schmidt je svjestan da će odluku morati donijeti nakon velikih vjerskih praznika, kako bi osigurao da njegove mjere ne budu protumačene kao politički motivirane. Ova strategija može pomoći u smanjenju otpora koji bi mogao doći od strane Dodikove stranke i njenih pristalica.
Budućnost politike u Bosni i Hercegovini: Šta nas čeka?
Ono što je sigurno jeste da Bosna i Hercegovina ulazi u još jednu fazu političke nestabilnosti, a Schmidtove odluke će oblikovati njen smjer. Dok se očekuje daljnji razvoj događaja, pitanje ostaje hoće li međunarodna zajednica, uključujući EU, biti u stanju pružiti potrebnu podršku ili će se suočiti s novim izazovima. Veći izazov predstavlja i unutarnje političko jedinstvo, koje je često kompromitovano etničkim i stranačkim podjelama.Postoje velike nade da će Schmidt uspjeti implementirati promjene koje će donijeti stabilnost i prosperitet zemlji, ali i strahovanja od mogućih negativnih posljedica koje bi njegovi potezi mogli izazvati. Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici, i budućnost će zavisiti od sposobnosti njenih političkih lidera, ali i od volje međunarodne zajednice da podrži pravične i demokratske procese. U tom smislu, veoma je važno da se održi dijalog između svih političkih aktera i da se pruži mogućnost za izgradnju povjerenja, kako bi se izbjegle nove krize.
