Različita stanja mogu dovesti do bolova u prsima, a neka su opasna po život i potencijalno mogu dovesti do srčanog udara, zahtijevajući hitnu medicinsku intervenciju, dok druga predstavljaju manji rizik. Neophodno je pristupiti bolu u prsima s velikim oprezom dok se ne isključe sva ozbiljna stanja ili bolesti koje mogu ugroziti zdravlje bolesnika.
Dr. Dalibor Dragišić, interventni kardiolog u Kliničko-bolničkom centru “Dr. Dragiša Mišović-Dedinje” u Beogradu, daje detaljnu raspravu o tome kako razlikovati srčanu bol od drugih oblika nelagode u prsima, prikladne okolnosti za savjetovanje s kardiologom i prirodu uključenog dijagnostičkog procesa.
Koji su pokazatelji za prepoznavanje boli u prsima srčanog podrijetla?
Postoje bolesti koje, iako ne potječu od srčanih problema, ipak mogu predstavljati rizike opasne po život, poput plućne embolije ili disekcije (rupture) aorte. Suprotno tome, postoje stanja koja se mogu manifestirati jakom boli u prsima, ali su relativno benigna, uključujući mišićno-koštanu ili neuropatsku bol u predjelu prsa. Pri pojavi boli u prsima bitno je procijeniti njezine karakteristike, intenzitet, trajanje, lokalizaciju i provocirajuće čimbenike. U slučajevima angine pektoris, bol se tipično javlja tijekom tjelesnog napora, često je lokalizirana iza prsne kosti, a pacijenti je često opisuju kao tupu bol ili pritisak u prsima, koji traje nekoliko minuta prije nego što prestane nakon prestanka aktivnosti. Nasuprot tome, srčani udar (infarkt miokarda) karakterizira značajno intenzivnija bol koja traje više od trideset minuta, ne prolazi spontano i često je praćena simptomima poput znojenja, slabosti i mučnine, kako objašnjava dr. Dragišić za portal eKlinika.
Što je zapravo angiogena bol?
Dr. Dalibor Dragišić pojasnio je da anginozni bolovi nastaju zbog suženja krvnih žila, što dovodi do smanjene opskrbe srčanog mišića kisikom, što rezultira ishemijom miokarda. Ova vrsta boli nije karakterizirana oštrim, probadajućim osjećajem i nije kratkotrajna, jer traje nekoliko sekundi. Uz bol, pojedinci se također mogu susresti s osjećajem aritmije (nepravilnog otkucaja srca), tahikardije (povećanog broja otkucaja srca) ili potencijalno doživjeti nesvjesticu ili kratke epizode gubitka svijesti.
U određenim slučajevima, atipični simptomi mogu ukazivati na probleme sa srcem, uključujući dispneju (kratkoću daha), umor i nelagodu u ramenima, podlakticama ili čeljusti. Ove manifestacije klinički se nazivaju ekvivalentima angine pektoris i zahtijevaju liječničku procjenu, napominje dr. Dragišić.
Kada se treba obratiti kardiologu i koji simptomi zahtijevaju hitnu pozornost?
Dr. Dragišić naglašava da svaka bol u prsima, osobito kada se javlja tijekom umjerenih tjelesnih aktivnosti poput penjanja stepenicama ili hodanja uzbrdo, zahtijeva ozbiljnu pozornost. Nadalje, simptomi uključujući neobjašnjivu otežano disanje, oticanje donjih ekstremiteta ili osjećaj gušenja dok ležite mogu značiti značajne kardiovaskularne probleme. Uz to, povišeni krvni tlak iznad 140/90 mmHg i osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca nepogrešivi su pokazatelji da se treba obratiti kardiologu.
Dr. Dalibor Dragišić preporuča pacijentima da ne odgađaju liječenje dok simptomi ne eskaliraju, ističući važnost dosljednog praćenja zdravstvenog stanja i podvrgavanja preventivnim pregledima.
Početna kardiološka evaluacija
Početna procjena koju provodi kardiolog uključuje opsežnu anamnezu, temeljit fizički pregled, snimanje elektrokardiograma (EKG), procjenu krvnog tlaka i ultrazvučni pregled srca.
Dr. Dalibor Dragišić ističe važnost anamneze jer ona obuhvaća cjelovit razgovor o simptomima, čimbenicima načina života uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost i pušenje, uz obiteljsku povijest kardiovaskularnih bolesti.
Nadalje, pacijentima se savjetuje da prezentiraju rezultate laboratorijskih testova, koji obuhvaćaju broj krvnih stanica, razinu glukoze, profile lipida (uključujući kolesterol i trigliceride), uz procjenu funkcije bubrega, jetre i štitnjače.
Prema riječima dr. Dragišića, te analize daju dragocjen uvid u cjelokupno zdravstveno stanje i mogu otkriti poremećaje koji dovode do kardioloških problema. Na primjer, anemija može uzrokovati bol u prsima, dok hipertireoza, koju karakterizira pojačana aktivnost štitnjače, može dovesti do tahikardije. Osim toga, povišene razine lipida inherentno su faktor rizika za kardiovaskularne bolesti.
