Japan se često spominje u raspravama o nacijama s izuzetno zdravim stanovništvom, kao što je navedeno na web stranici “World Population Review”. Naime, ova se zemlja može pohvaliti stopom pretilosti od samo 4,5%, što je među najnižima u razvijenim zemljama. Nasuprot tome, svaki peti pojedinac u Srbiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svaki treći se približava pragu pretilosti. To postavlja pitanje: kojim se različitim praksama Japanci bave, a koje doprinose njihovom zdravlju?
Životni stil i navike Japanaca igraju presudnu ulogu u održavanju vitke građe. Novinar Kaki Okumura pojasnio je da se ovaj fenomen ne može pripisati samo disciplini, već jednostavnim, svakodnevnim izborima koje ova populacija uključuje u svoje rutine.
Sve lokacije prolaze pješice.
Značajna razlika leži u razini tjelesne aktivnosti koju pokazuje japansko stanovništvo. Prema istraživanju koje je 2019. godine provelo Ministarstvo zdravstva Japana, muškarci u prosjeku naprave oko 7000 koraka dnevno, dok žene u prosjeku naprave nešto manje od 6000 koraka dnevno. Kao odgovor na prethodno povećanu učestalost moždanih udara, grad Nagano je razvio opsežnu mrežu pješačkih staza, što je rezultiralo značajnim poboljšanjem zdravlja njegovih stanovnika. Trenutačno se Japan može pohvaliti jednim od najvećih očekivanih životnih vijeka na svijetu, koji iznosi 85 godina.
Hranu konzumiraju umjereno.
Iako suvremena japanska prehrana nije izuzeta od utjecaja brze hrane, umjerenost ostaje ključna. Porcije su manje u odnosu na zapadne standarde, a obroke karakterizira uravnoteženost. Umjesto da uživaju u prevelikim količinama, Japanci se obično odlučuju za manje porcije koje obiluju povrćem i hranjivim ugljikohidratima, kao što su rezanci puni povrća. Ovaj pristup im omogućuje da uživaju u jelima koja preferiraju bez nametanja strogih ograničenja.
Čine proces kuhanja jednostavnijim.
U Japanu jednostavnost služi kao kamen temeljac kulinarskih praksi. Umjesto da se odluče za zamršene recepte, Japanci često preferiraju brze tehnike pripreme, kao što je korištenje mikrovalne pećnice za kuhanje povrća. Ovaj im pristup omogućuje uživanje u hranjivim obrocima uz minimalan napor, čime se olakšava održavanje zdravih navika čak i tijekom razdoblja zaposlenosti.
Tjelesna aktivnost je izvor radosti.
U Japanu se bavljenje tjelesnom aktivnošću ne smatra dužnošću, već izvorom užitka. Svake godine škole organiziraju “Sportski dan”, tijekom kojeg svi učenici sudjeluju u raznim događanjima, uključujući atletiku i potezanje konopa. Ova tradicija kod djece potiče poštovanje prema kretanju, dok odrasli nastoje odabrati aktivnosti koje im pružaju zadovoljstvo.
Kvaliteta hrane je važnija od njezine količine.
U Japanu se koncept kulinarske dekadencije veže uz kvalitetu, a ne kvantitetu obroka. Umjesto da se odluče za velike porcije, Japanci radije biraju visokokvalitetne sastojke, koji se često dobavljaju lokalno i odražavaju godišnja doba, kako bi njegovali svoje tijelo na zdrav način.
Konvencionalnu japansku prehranu karakterizira obilje svježe hrane bogate hranjivim tvarima, s naglaskom na ribu, povrće, soju, fermentirane namirnice poput miso juhe i riže. Posebice, riba s visokim udjelom omega-3 masnih kiselina ključna je za promicanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.
Obično su veličine porcija manje, jer se Japanci pridržavaju načela “hara hachi bu”, što znači konzumiranje hrane dok se ne osjeti 80% sitosti. Nadalje, japanska kultura naglašava poštivanje sezonskih namirnica, što dovodi do uobičajene prakse konzumiranja sezonskih proizvoda i minimalno prerađene hrane kako bi se održao njezin nutritivni integritet.
Hrana koja se podvrgava fermentaciji, uključujući miso i natto, obiluju probioticima koji podržavaju zdravlje crijeva i imunološki sustav. Dodatno, japanska prehrana naglašava niži unos šećera i masti, što dovodi do povoljnijeg zdravstvenog profila u usporedbi s brojnim zapadnim prehrambenim obrascima.
