Iznenađenje među navijačima: Prijenos plej-in utakmice na RTS-u
Brojni navijači su bili zatečeni kada su prvi put ove sezone gledali prijenos plej-in utakmice Eurolige između Crvene zvezde i Bayerna na RTS-u (93:97). Ovaj iznenadni potez izazvao je brojne reakcije i postavio pitanje o budućnosti medijskog sadržaja u Srbiji. Kako je došlo do ovog iznenađenja, te koje su implikacije ovog događaja, ostaje pitanje koje zahtijeva dublju analizu.
Uzroci iznenadnog prijenosa
Kako bi razjasnio situaciju, Milan Bukvić, poznat kao tragač iz popularnog kviza „Potjera“, ponudio je objašnjenje. Prema njegovim riječima, veliki dio zasluga za ovaj događaj pripada studentima koji su organizirali prosvjede, ali i samom rukovodstvu RTS-a koje nije na vrijeme prepoznalo ozbiljnost situacije. Ova nesposobnost da se pravilno reagira na zahtjeve publike i društvene promjene ukazuje na dublje probleme unutar sistema javnog servisa.
Neefikasnost rukovodstva i društvena odgovornost
“Rukovodstvo RTS-a je znalo još prije mjesec dana, kada su se održavali studentski prosvjedi, da se nalaze pod ozbiljnim pritiskom. Nažalost, to upozorenje su shvatili vrlo olako, a sada se suočavaju s posljedicama,” istakao je Bukvić. Ovaj komentar ukazuje na propust u komunikaciji i planiranju unutar institucije koja bi trebala biti servis građanima, a ne instrument vlasti.
Ova situacija je dodatno naglasila potrebu za profesionalnim novinarstvom i odgovornošću medija prema javnosti. Naime, građani očekuju od svojih medija da ih informišu o važnim događanjima, a ne da ih ignoriraju. U ovom kontekstu, protesti studenata su pokazali koliko je važno da se glas javnosti čuje i da se zahtjevi za promjenama ozbiljno shvate.Rizici preuzimanja programa
RTS se našao u situaciji gdje nije mogao popuniti svoj program, pa su se odlučili za neočekivano rješenje – preuzimanje signala iz drugih izvora. “U udarnim terminima preuzimanje programa od Telekomove Arenе sport, gdje se komentatori regrutiraju iz navijačkih krugova, predstavlja ozbiljno poniženje za našu televiziju,” naglašava Bukvić. Ovaj potez dodatno osnažuje percepciju da RTS gubi svoju autentičnost i nezavisnost, a time i povjerenje publike.
Kada se gleda iz perspektive gledatelja, ovakav potez može biti shvaćen kao gubitak identiteta medija koji bi trebao pružati originalni sadržaj. Umjesto da nude vlastite analize i komentare, RTS se oslanja na tuđe resurse, što ne samo da može smanjiti kvalitetu programa, već i utjecati na povjerenje koje publika ima u njih kao izvor informacije.Propaganda i novinarstvo
Osim toga, Bukvić je ukazao na to da, iako RTS ima dugu tradiciju, danas je postao jedan od stubova propagande pod režimom Aleksandra Vučića. “Novinari u informativnoj redakciji, iako su prošli BBC školu, provode propagandu koja je mnogo suptilnija i nevidljivija od direktne propagande koju vodi Vučić,” rekao je. Ova izjava otvara pitanje o etici novinarstva i odgovornosti medija prema javnosti.
U ovakvom političkom okruženju, novinari se često nalaze pod pritiskom da ispune očekivanja vlasti, što može rezultirati autocenzurom i gubitkom objektivnosti. U tom smislu, važno je da mediji preuzmu aktivnu ulogu u zaštiti slobode govora i pravde, a ne da postanu instrumenti za širenje propagande koja služi isključivo interesima vlasti.Uloga RTS-a u političkom kontekstu
Prema Bukviću, bez RTS-a, “Vučićeva propaganda bi se oslanjala na plaćenike iz inostranstva”, koji su mu nametnuli strukturu propagande. “Fotografije i medijski sadržaji koje kreiraju takvi pojedinci doprinose kreiranju slike koja je daleko od stvarnosti.” Ova konstatacija naglašava važnost medija kao kritičkog subjekta u demokratiji i njihovoj ulozi u oblikovanju javnog mnijenja.
Istovremeno, važno je napomenuti da se građani trebaju aktivno angažovati u zahtijevanju transparentnosti i odgovornosti od svojih medija. U svijetu preplavljenom informacijama, kritički pristup informacijama je ključan, a građani moraju biti obrazovani da prepoznaju razliku između informacija i propagande.Potencijalni ishodi i budućnost RTS-a
Zaključujući, Bukvić je izrazio uvjerenje da bi “padom RTS-a, Vučić vrlo brzo izgubio vlast.” Ovaj komentar otvara raspravu o mogućim posljedicama promjene u vođenju medija u Srbiji i šire. “Mislim da bi se situacija drastično promijenila ukoliko bi RTS pretrpio značajne promjene u rukovodstvu,” dodao je, ukazujući na važnost slobodnih i nezavisnih medija u očuvanju demokratije i građanskih prava.
Promjene u rukovodstvu RTS-a mogle bi dovesti do pojave novih, hrabrih novinara koji bi se usudili postavljati teška pitanja i raditi na istraživačkim pričama koje su od suštinske važnosti za društvo. Uz to, bolja komunikacija unutar medijske kuće i jači fokus na audit i odgovornost mogli bi povratiti povjerenje građana u ovu instituciju.Zaključak: Uticaj medija na društvo
U konačnici, situacija u kojoj se našao RTS i prijenos utakmice između Crvene zvezde i Bayerna predstavlja mnogo više od samog sportskog događaja. Ona je simptom šireg problema u kojem se reflektuje ne samo stanje medija u Srbiji, već i stanje demokratije i slobode govora. Kako se društvo razvija, tako i uloga medija mora evoluirati kako bi se osigurala transparentnost, odgovornost i pravo građana na informaciju. Ova situacija može poslužiti kao poziv na buđenje za građane da zahtijevaju od medija više – više odgovornosti, više kvaliteta i, prije svega, više istine.
Shvatanje uloge medija u društvu nije samo stvar akademskog interesa, već i praktične stvarnosti svakodnevnog života. Mediji oblikuju naše percepcije, vrijednosti, pa čak i identitete. Zato je važno da budemo kritični potrošači informacija i da se angažujemo u procesima koji oblikuju budućnost medijskog pejzaža u našoj zemlji. Poziv na akciju je jasan – moramo raditi na jačanju nezavisnosti i profesionalizma medija kako bismo sačuvali temeljne vrijednosti demokratije.
